Postoje dvije grupe ljudi, čije se mišljenje o snijegu dijameralno razlikuje. Neki – posebno djeca – navijaju da padne što više snijega. Ostali kukaju zbog snijega koji je noću napadao do pojasa. U ovu grupu uglavnom spadaju putnici koji ujutro moraju da iskopaju svoje automobile, kao i vlasnici kuća i stanari zgrada koji moraju očistiti snijeg sa svojih prilaza i trotoara.
Ono što mnogi ne znaju: Zimski sportovi ujutru posebno opterećuju srce. Fizički napori i temperature ispod nule – ovo nije dobra kombinacija za srčane bolesnike. Čišćenje snijega je fizički zahtjevan posao koji može povećati srčani ritam i krvni pritisak, što može biti opasno za osobe s srčanim bolestima. Rizik, da osoba doživi srčani udar, je povećan.
Srčani bolesnici: tjelesni napor i hladnoća!
Srčani bolesnici mogu prilikom čišćenja snijega doživjeti pogoršanje simptoma, a povećana fizička aktivnost na niskoj temperaturi može povećati rizik od infarkta.
Prilikom lopatanja snijega se brzo postiže maksimalno opterećenje srca koje pacijenti ne bi trebali prekoračiti. Jer: kada je jako hladno, krvni sudovi u tijelu se skupljaju. Srce tada mora pumpati krv kroz vene protiv većeg otpora. Ovo srčanom mišiću stvara veliko opterećenje. Postoji velika opasosnost od preopterećenja srčanog mišića i infarkta opasnog po život.
Infarkt miokarda je stanje u kojem dio srčanog mišića ne dobija dovoljno kisika i hranjivih tvari zbog prekida opskrbe krvlju. To može dovesti do oštećenja dijela srčanog mišića i kao krajnji ishod – smrt pacijenta.
Stoga osobe s teškim defektima srčanih zalisaka, oštećenim koronarnim arterijama ili drugim ozbiljnim srčanim oboljenjima trebaju prepustiti čišćenje drugima.
Izbjegavanje čišćenje snijega se preporučuje i pacijentima koji su imali operacije na srcu. Zamolite članove porodice ili komšije da urade posao umjesto Vas.
Znanje u 30 sekundi
Čišćenje snijega – opterećenje za srce
Kao srčani bolesnik, trebali biste izbjegavati veće fizičke napore kao što je lopatanje snijega na hladnoći, jer to dodatno opterećuje srce. Napor pri čišćenju snijega se lako potcjenjuje. Zapravo, čak i kratkotrajno lopatanje snijega povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak.
Nakon samo dva minuta, otkucaji srca se povećavaju na preko 150 otkucaja u minuti, a čak i više nakon deset minuta lopatanja snijega. Kod mnogih pacijenata to znači da je postignut maksimalni broj otkucaja srca.
Srčani bolesnici i simptomi
Važno: Kao srčani bolesnik, trebali biste ozbiljno shvatiti znakove kao što su bol u grudima, kratak dah ili osjećaj pritiska u grudima i dopustiti da ih pregleda vaš ljekar. Ako simptomi potraju ili ako postoji i jak osjećaj anksioznosti, hladnog znoja i mučnine, Vi ili Vaša porodica mora bez odlaganja pozvati hitnu pomoć.
Ako niste zvanično srčani bolesnik ali gubite dah čak i uz malo napora, to može ukazivati i na srčanu bolest, između ostalog, i to treba da razjasni ljekar. Generalno, starije osobe treba da razjasne svoje granice opterećenja kod svog ljekara. Ovo se ne odnosi samo na čišćenje snijega, već i na sport.
Savjeti za čišćenje snijega
- Zaštitite leđa: čišćenje snijega može opteretiti vaša leđa. Stoga: Odaberite pravi alat, izbjegavajte pogrbljena leđa i lagano savijte koljena pri lopatanju.
- Guraj, ne diži: Ako je moguće, snijeg ne treba dizati, samo ga gurati.
- Male količine: Ne bacajte previše snijega odjednom.
- Radite polako: Prilikom čišćenja snijega obično ste u žurbi. Ali gužva i gužva izazivaju stres, što je dodatno opterećenje.
- Čvrste cipele: Prilikom lopatanja nosite cipele koje vam omogućavaju da sigurno stojite na ledu i snijegu.
- Obucite se toplo : Kada čistite sneg, brzo se zagrijete. Nosite dovoljno tople odjeće da se zaštitite od hladnoće. Bolje je raditi polako da se ne biste oznojili.
- Pravite pauze: Prekinite posao i uhvatite trenutak kada se počnete znojiti ili vam puls ubrzava. Ako brzo ostanete bez daha, razjasnite uzroke kod ljekara.
